A o faʻateleina suiga o le tau ma mataupu tau siʻosiʻomaga, ua avea le sailiga mo le malosi mama, lelei, ma gafataulimaina ma mea e faamuamua i le lalolagi atoa. O le malosi o le la (solar photovoltaic - PV) ma le malosi faaniukilia o ni tekinolosi malolosi mama e lua e tele ona gafatia. O lenei tusiga o loʻo suʻesuʻeina ai o latou itu tau atinaʻe i le lumanaʻi ma pe mafai ona latou suia punaoa masani o le malosi.
Ua faia e le tekinolosi o le PV o le la se alualu i luma tele i le tele o tausaga ua tuanaʻi ma ua faʻamoemoeina o le a faʻaleleia atili i vaega nei: faʻaleleia atili le lelei, faʻaitiitia tau o gaosiga, faʻaleleia atili le tumau, ma le tuʻufaʻatasia o le pulega atamai. O paneta la o loʻo iai nei e ausia le averesi o le lelei o le liua e 20%, ma le gafatia e sili atu i le 30% i le lumanaʻi. O tau o gaosiga o paneta la e faʻamoemoeina o le a faʻaitiitia i le 60% faʻaopoopo i le 2030. E le gata i lea, o le alualu i luma i meafaitino ma le mamanu o le a faʻaleleia atili ai le umi o le ola o paneta ma le fetuʻunaʻi i siosiomaga faigata, ae o faiga faʻatautaia atamai o le a faʻaleleia atili ai le faʻaaogaina o le malosi. Ua valoia e le Ofisa o le Malosiaga Faavaomalo o le a sili atu le gafatia o le PV i le lalolagi atoa i le 1.5 terawatts i le 2030, ma faia ai se sao taua i le suiga o le malosi i le lalolagi atoa.
O le malosiaga faaniukilia, i le avea ai ma se punaoa o le malosiaga mama ma lelei, e tele fo'i lona gafatia mo le atina'eina i le lumana'i. O vaega autū e aofia ai reactors o le tupulaga lona fa, fa'aleleia atili o le puleaina o otaota faaniukilia, tekonolosi fa'afefiloi faaniukilia, ma fa'aleleia atili o fuataga saogalemu. O reactors fa'aonaponei e fa'amoemoe e fa'aleleia atili le lelei, saogalemu, ma le fa'aauauina, fa'atasi ai ma le fa'amoemoe e fa'aaogaina fa'apisinisi i le 2050. O tekinolosi fa'aleleia mo le taulimaina ma le teuina o otaota faaniukilia, e pei o le lafoa'iina loloto o le eleele ma le togafitia o le plasma, e foia ai popolega ua leva ona iai. O le fa'afefiloi faaniukilia, e ui lava o lo'o fa'ata'ita'i pea, ae ofoina atu se punaoa o le malosiaga e toetoe lava a le gata ma le itiiti o otaota ma le saogalemu maualuga. Ua fuafua e le International Atomic Energy Agency o le a faaluaina le gafatia faaniukilia i totonu o le 20 tausaga, e ono sapalaiina ai le silia ma le tasi vaetolu o mana'oga eletise a Europa.
E ui o loʻo feagai le PV o le la ma le malosiaga faaniukilia ma ni luʻitau patino, ae o loʻo ofoina atu ni auala taua mo le faʻaitiitia o le faʻalagolago i suauʻu faʻanatura. O le faʻalagolago o le PV o le la i le tau ma le maua o fanua e feteenai ma tau maualuga muamua o le malosiaga faaniukilia ma faʻafitauli o le puleaina o otaota. E ui i nei tapulaʻa, o punaoa uma e lua o le malosiaga e fesoasoani ma taua tele mo le ausiaina o se lumanaʻi gafataulimaina. O le alualu i luma i tekinolosi, atinaʻe, ma faiga faʻavae o le a mafai ai e nei punaoa o le malosiaga mama ona faia se sao taua i le suiga o le malosiaga i le lalolagi atoa.




